Muharem Serbezovski — Zasto nisi ostao djete

Gdje su oni sretni dani

kad sam znao zasto zivim

kad ti oci bjehu suzne

kad si me trebao sine

Nocu bi se probudio

i tatu bi potrazio

kad zagrlis sto si htjeo

ko jagnje bi zaspao

Igrali se i mazili

i vremenu prkosili

ja bi uvijek sretan bio

kad bi samnom zaplakao

Ja sad placam svoje boli

i proklinjem zivot goli

sada mrzim sve tisine

sve zbog tebe sine

Sto je bilo, sad je proslo

neko cudno vrijeme doslo

u istome smo domu sine

ali nema topline

Ne bi bilo moje tuge

ni bi bilo moje brige

ni bi bilo moje sjete

da si ostao djete