Kraj pendzera Jusuf stari
kahvu srce, cibuk zari
gleda seher grad
i sjeca se davnih dana
onog vakta i zemana
kad je bio mlad
K’o jelen je nekad bio
konje jah’o, vino pio
Jusuf soko siv
s djevojkama sevdisao
uz sargiju pjevat znao
kao niko ziv
O mladosti, zlatni dani
djulistane poharani
divna li si, haj
Djul Beharu, ime slatko
Zehro, Suhro, Lejlo Hatko
vaj, sevdahu, vaj
Sta je zivot, dva koraka
od avlije do sokaka
kratak kaljav put
sapce Jusuf mutna cela
a niz bradu mu suza vrela
kanu na dlan zut