Zvonko Bogdan — Ova pisma refren nema

Obzirem se oko sebe

vidim da mi nesto fali

zelim stalno proslost dotaci

Lutam dokle oci vide

trazim salas moga dide

a znam da ga necu pronaci

Izmicu mi sve starine

lipe rici iz davnine

sve to ima neki cudan put

Sirotinja tiho place

u budzaku svog zivota

i moli se Bogu uzalud

Ref.

Ova pisma refren nema

misli su se razastrle svud’

u dusi mi tuga spava

a da krenem nemam vise kud’

Ova pisma refren nema

misli su se razastrle svud’

/u srcu mi tuga drima/

/drukcije se danas zivi/

a da krenem nemam vise kud’

Porusise sve salase

i dudove krajputase

sto su nasu dusu imali

Prodadose sve mijane

zatvorise sve bircuze

di su nasi stari svracali

Konji hrzu k’o i prije

i psi laju isto tako

k’o da neki salas cuvaju

Tamburasi muku muce

da se u kafanu vrate

i da opet tiho sviraju

Ref.